Ostalo (3)
„Sudci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac, s prijezirom odbacujem vašu presudu“
05 Pro 2017 Napisao Mali sa SelinaDostojanstveno, s molitvama uz upaljene svijeće večeras je grad-heroj odao dužnu počast generalu Slobodanu Praljku.
STATUT
UDRUGE RATNIH VETERANA
9. GARDIJSKE BRIGADE
"VUKOVI"
Gospić,kolovoz 2015.
Na temelju odredbi članka 13. Zakona o udrugama Republike Hrvatske (Narodne novine 74/14) Skupština Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade“VUKOVI“ na izvanrednoj sjednici održanoj 22. kolovoza 2015. godine donijela je:
S T A T U T
UDRUGE RATNIH VETERANA 9.GARDIJSKE BRIGADE „VUKOVI“
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Statutom uređuju se: naziv i sjedište, zastupanje, izgled pečata, područje djelovanja sukladno ciljevima, ciljevi, djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, gospodarske djelatnosti sukladno zakonu ako će ih udruga obavljati, način osiguranja javnosti djelovanja udruge, uvjeti i načini učlanjivanja i prestanka članstva, prava, obveze i odgovornosti te stegovne odgovornosti članova i načini vođenja popisa članova, tijela udruge, njihov sastav i način sazivanja sjednica, izbora, opoziva, ovlasti, način odlučivanja i trajanja mandata te način sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata, izbor i opoziv likvidatora, prestanak postojanja udruge, imovina, načini stjecanja i raspolaganja imovinom, postupci s imovinom u slučaju prestanka postojanja udruge, načini rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge i druga pitanja značajna za rad Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade „Vukovi“. (u daljnjem tekstu: Udruga).
Članak 2.
Udruga je organizirana kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, samostalna, slobodna i dragovoljna udruga koja je osnovana radi zaštite i promicanja zajedničkih braniteljskih interesa i ciljeva, bez namjere stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe uz provedbu i poštivanje svih zakonskih akata i ustroja Udruge.
Naziv i sjedište udruge
Članak 3.
- Naziv Udruge glasi: Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi".
2.Skraćeni naziv Udruge je: URV 9.GBR "VUKOVI".
3. Uz naziv na hrvatskom jeziku Udruga ima i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Association of War Veterans of the 9nd Guard Brigade Wolfs
4.Sjedište Udruge je u Gospiću, Adresa: Budačka ulica br.12
5.Odluku o promjeni sjedišta Udruge donosi Upravni odbor.
6.Dan Udruge je 01.studeni.(Dan kada je 01.studenog 1992.g. ustrojena 9.gbr. HV.)
Zastupanje i ustroj
Članak 4.
- .Udrugu zastupaju predsjednik i tajnik Udruge,ili osoba koju ovlasti Upravni odbor Udruge.
- U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika Udruge, zastupa je i predstavlja jedan od dopredsjednika Udruge ili druga osoba koju ovlasti predsjednik Udruge.
- Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade“VUKOVI“ registrirana je u Uredu državne uprave LS županije.
- Područje djelovanja Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade « VUKOVI » cijeli je prostor Republike Hrvatske.
- Unutar Udruge mogu se osnovati podružnice, sekcije i klubovi kao ustrojbeni oblici Udruge sukladno programu Udruge.
- Odluku o osnivanju podružnica, sekcija i klubova donosi Upravni odbor Udruge, a odluka mora sadržavati odredbe o nazivu, sjedištu i ustroju.
- Podružnice Udruge imaju pravnu osobnost,statut podružnica je usklađen sa odredbama statuta temeljne udruge.
Obilježja Udruge
Članak 5.
Pečat Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi“okruglog je oblika promjera 3.5 cm. Uz kružnicu, koja omeđuje vanjski rub u pravilnom rasporedu, naziv je: Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" Gospić a u sredini se nalazi znak 9.gbr iz 1994. godine.
- Pečat čuva i ovlašten je koristiti ga - predsjednik Udruge, tajnik Udruge i drugi članovi koje ovlasti Upravni odbor Udruge posebnom pisanom Odlukom.
- Barjak Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" pravokutnog je oblika i crne je boje (dužine 2m i širine 1m). U sredini barjaka nalazi amblem Udruge okruglog oblika na zelenoj podlozi sa grbom 9.gbr iz 1994. godine.
- Iznad grba u pravilnom rasporedu stoji naziv: UDRUGA RATNIH VETERANA 9.GARDIJSKE BRIGADE tiskan zlatno-žutom bojom a u podnožju znaka je naziv VUKOVI tiskan zlatno-žutom bojom.
- Amblem Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" je okruglog oblika sa zelenom podlogom na kojoj je grb 9.gbr iz 1994. godine. Iznad grba na crnoj podlozi tiskan je zlatno žutim slovima natpis UDRUGA RATNIH VETERANA 9.GARDIJSKE BRIGADE, a ispod grba naziv VUKOVI.
Osiguranje javnosti djelovanja Udruge
Članak 6.
- Rad Udruge je javan.
- Javnost rada Udruge ostvaruje se pravom člana Udruge da sudjeluje u radu Skupštine, sjednicama drugih tijela i ostalim skupovima Udruge te objavljivanjem podataka o radu Udruge u odgovarajućim medijima.
- Informacije o radu Udruge daje predsjednik Udruge ili osoba koju on ovlasti.
- Tijela Udruge dužna su odgovoriti na upite o radu i djelatnostima Udruge koje im upute tijela državne vlasti.
- Iznimno, radi zaštite interesa i ugleda sa sjednica pojedinih tijela Udruge može se isključiti javnost, a odluka o tome donosi samo tijelo Udruge natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova tijela.
II.CILJEVI I DJELATNOST
Ciljevi, područje djelovanja i djelatnosti
Članak 7.
Ciljevi Udruge su:
- Očuvanje i njegovanje tradicije i digniteta postrojbi 9.gardijske brigade "Vukovi" iz Domovinskog rata, spomen na poginule i preminule pripadnike postrojbi 9.gardijskebrigade.
- Oživotvorenje deklaracije o Domovinskom ratu, zaštita digniteta i vrijednosti Domovinskog rata kao temelja moderne hrvatske države.
- Zajedno s nadležnim državnim institucijama inzistirati na dostojnom provođenju svih odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja te drugih zakonskih i pod zakonskih akata kojima se reguliraju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
- Kao moralna snaga društva voditi računa o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske u smislu zaštite neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta te izgradnje pravednog društva.
- Puna društvena reintegracija članova Udruge kroz uključivanje u tijela državne vlasti i uprave te druge društvene institucije (Sabor, ministarstva, županije, gradovi, općine, upravne i nadzorne odbore te kulturne i sportske institucije).
Članak 8.
Sukladno ciljevima navedenima u Članku 10. područja djelovanja Udruge su:
- Branitelji i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji
- Demokratska politička kultura
- Gospodarstvo
- Ljudska prava
- Međunarodna suradnja
- Obrazovanje, znanost i istraživanje
- Socijalna djelatnost
- Zaštita zdravlja
- Sport
Članak 9.
U svrhu ostvarivanja ciljeva propisanih člankom 7. Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" obavljati će sljedeće djelatnosti:
- Zauzimanje za socijalnu i pravnu zaštitu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji;
- Aktivno sudjelovanje u svim oblicima društvenog života hrvatskih branitelja Domovinskog rata;
- Organiziranje sportskih i rekreacijskih aktivnosti hrvatskih branitelja Domovinskog rata;
- Promicanje nacionalnih, povijesnih, kulturnih, gospodarskih i drugih vrijednosti;
- Obilježavanje blagdana, spomen- dana, obljetnica i značajnih datuma iz Domovinskog rata.
- Dodjeljivanje pohvala članovima i pojedincima koji su svojim radom i djelom posebno doprinijeli za vrijeme Domovinskog rata i tijekom rada Udruge.
- Dodjeljivanje priznanja institucijama i pojedincima zaslužnim za djelovanje Udruge;
- Suradnja s drugim sličnim udrugama i ostalim civilnim udrugama u RH i izvan nje;
- Suradnja s lokalnim vlastima i državnim tijelima te drugim ustanovama radi zadovoljavanja potreba, interesa i zaštite Udruge na partnerskim osnovama;
- Suradnja i povezivanje s hrvatskim iseljeničkim organizacijama i klubovima, kao i međunarodnim organizacijama veterana, ustanovama i zakladama drugih država, a da njihove države nisu sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini;
- Prikupljanje audio, video, foto i slične dokumentacije o Domovinskom ratu od poznatih i nepoznatih fizičkih ili pravnih osoba;
- Provođenje humanitarnih i drugih djelatnosti sukladno posebnim propisima.
- Koordiniranjem svojih podružnica u zajedničkom radu i ostvarivanju ciljeva, donošenjem zajedničkih zaključaka i programa rada za Udrugu kao potrebu efikasnijeg i učinkovitijeg rada.
- Pružanjem logističke, stručne i druge potpore i pomoći u radu svojim podružnicama.
- Udruga će obavljati gospodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima kojima se utvrđuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti i to:
– Izdavanje informativnih biltena .
- Izdavačka djelatnost i produkcija vezano za Domovinski rat
- Djelatnost prodaje vlastitih proizvoda u skladu sa člankom 5.stavak 1/ podstavak 7. Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11. i 68/13.).
III. SURADNJA, POVEZIVANJE I DRUGI OBLICI SURADNJE
Članak 10.
- Radi ostvarenja svojih ciljeva i interesa Udruga surađuje s nadležnim državnim tijelima i službama, znanstvenim ustanovama i institucijama, udrugama, ostalim pravnim i fizičkim osobama te srodnim udrugama na cijelom području Republike Hrvatske.
- Radi ostvarivanja ciljeva, što kvalitetnijeg djelovanja i što bolje organiziranosti sudionika i stradalnika Domovinskog rata, Udruga može stupati u različite oblike suradnje, koordiniranja djelatnosti i povezivanja sa sličnim udrugama i asocijacijama u zemlji i inozemstvu, a da njihove države nisu sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Udruga se može udruživati u saveze ili zajednice udruga iz Domovinskog rata.
- Odluku o udruživanju iz točke 2. donosi Skupština.
- Udruga ne provodi političko djelovanje i ne može se udruživati s političkim organizacijama.
- Radi ostvarivanja i provođenja aktivnosti od interesa za opće dobro, Udruga može surađivati s političkim organizacijama ako to nije političko djelovanje.
- O suradnji s političkim organizacijama odlučuje Upravni odbor jednoglasno.
IV. ČLANSTVO U UDRUZI
Uvjeti i način učlanjivanja u udrugu
Članak 11.
Punopravnim članom Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" može postati osoba koja je bila pripadnik postrojbi 9.gardijske brigade "Vukovi" u vremenu od utemeljenja postrojbe 9.gbr (01.11.1992.) do kraja Domovinskog rata (30.06.1996.), u najmanjem trajanju od 60 (šezdeset) dana.
Članak 12.
Članovi Udruge mogu biti:punopravni, podupirući i počasni. (Članovi obitelji poginulih pripadnika 9.gbr su počasni članovi.
Članom Udruge postaje se Odlukom Upravnog odbora o primitku u članstvo te upisom u Registar članova.
Tajnik Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" prikuplja pristupnice za članstvo, vrši uvid u dokumentaciju te predlaže Upravnom odboru prijem u članstvo.
Potpisivanjem pristupnice članovi se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" te poštivanju odredbi njenog Statuta i drugih akata kao i odluka tijela Udruge.
Svaki član dobiva odgovarajuću iskaznicu a izgled, sadržaj i način izdavanja utvrđuje Upravni odbor posebnom odlukom.
Članak 13.
1. Udruga može imati počasne članove.
2. Počasni članovi mogu biti obitelji poginulih ili umrlih pripadnika udruge.
3. Počasnim članom Udruge može postati fizička i pravna osoba, hrvatski ili strani državljanin koji pridonijeli ugledu Republike Hrvatske, Hrvatske vojske i 9. gardijske brigade u Domovinskom ratu.
Članak 14.
1. Udruga može imati podupiruće članove.
2. Podupirući član može biti svaki građanin RH koji je novčano, materijalno ili na neki drugi način pomogao radu Udruge.
Članak 15.
1. Počasni i podupirući članovi ne mogu birati i biti birani u tijela Udruge.
2. Odluku o statusu punopravnog, počasnog i podupirućeg člana donosi Upravni odbor Udruge.
Članak 16.
Članom Udruge ne može postati
1. osoba koja ne ispunjava uvjete čl.11. Statuta Udruge.
2. nečasno otpušteni pripadnik 9.gbr iz djelatne službe ili MUP-a RH.
Prava, obveze i odgovornosti članova
Članak 17.
Članovi Udruge imaju pravo:
- birati i biti birani u sva tijela Udruge;
- sudjelovati u svakodnevnom radu i aktivnostima svojim prijedlozima i zahtjevima prema Upravnom odboru.
Članak 18.
Obaveze i odgovornosti članova Udruge su:
- poštivati i držati se odredbi Statuta;
- poštivati odluke tijela Udruge;
- čuvati interese i ugled Udruge;
- poštivati moralni kodeks ponašanja u Udruzi;
- odgovorno izvršavati preuzete obaveze i zadatke;
- ne istupati samostalno po pitanjima od šireg društvenog značaja bez suglasnosti Upravnog odbora.
Prestanak članstva
Članak 19.
Članstvo u Udruzi prestaje:
1. prestankom postojanja Udruge;
2. dragovoljnim istupanjem iz članstva Udruge;
3. isključenjem iz članstva Udruge.
4. smrću člana
5. neplaćanjem članarine za zadnje dvije kalendarske godine;
- Člana se može isključiti ako krši odredbe Statuta ili svojim ponašanjem šteti i narušava ugled Udruge.
- Odluku o isključenju donosi Sud časti.
- Na odluku Suda Časti može se podnijeti žalba Skupštini u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
- Skupština kao drugostupanjsko tijelo na svojoj prvoj sjednici može potvrditi, preinačiti ili ukinuti odluku Suda časti.
- Odluka o isključenju dostavlja se Članu u pismenom obliku.
Popis članova
Članak 20.
- Udruga vodi popis članova elektronski ili na drugi prikladan način.
- Popis članova Udruge sadržava podatke o : osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja Udruzi, kategoriji članstva, datumu prestanku članstva.
- Popis članova može sadržavati i druge podatke relevantne za učinkovito obavljanje djelatnosti Udruge sukladno ciljevima definiranima Članku 7.
Članarina
Članak 21.
1.Članovi udruge plaćaju članarinu. Odluku o visini članarine donosi Upravni odbor Udruge.
2.Članarina se plaća do 30. studenog tekuće kalendarske godine. Ne plaćanjem članarine do tog datuma osoba ostaje članom udruge ali u statusu člana bez prava glasa.
3.Upravni odbor Udruge može donijeti odluku o oslobađanju plaćanja članarine za narednu godinu, za člana udruge koji se nalazi u teškoj financijskoj situaciji ,a podnio je pisanu zamolbu do kraja tekuće godine.
Članak 22.
Udruga može imati počasnog predsjednika. Odluku o imenovanju počasnog predsjednika donosi Upravni odbor.
VI. UPRAVLJANJE I TIJELA UDRUGE
Članak 23.
1) Članovi upravljaju Udrugom neposredno na Skupštini ili posredno preko svojih izabranih predstavnika u tijelima Udruge.
2) Unutar Udruge mogu se osnovati podružnice, sekcije i klubove kao ustrojbeni oblici Udruge sukladno programu Udruge.
Članak 24.
Tijela udruga jesu:
- Skupština
- Upravni odbor
- Nadzorni odbor
- Sud časti
SKUPŠTINA
Članak 25.
1) Skupština je najviše tijelo Udruge.
2) Skupštinu čine svi punopravni članovi udruge.
Članak 26.
1) Skupština se sastaje najmanje jedan put godišnje kao redovna izvještajna, a svake četvrte godine kao izborna.
2) Skupštinom rukovodi radno predsjedništvo od tri člana koje predlaže predsjednik.
3) Sjednicu Skupštine saziva Upravni odbor Udruge.
4) Na sjednicu Skupštine članovi se pozivaju pismenim putem uz dostavljeni dnevni red najmanje pet (5) dana prije održavanja sjednice.
5) U odluci o sazivanju Skupštine, Upravni odbor utvrđuje dnevni red sjednice te dan, sat i mjesto održavanja Skupštine.
ZADAĆE I OVLASTI SKUPŠTINE
Članak 27.
1) Skupština udruge:
- Utvrđuje temeljna načela i program Udruge.
- Donosi, mijenja i dopunjava Statut i Pravilnike Udruge.
- Donosi deklaracije, rezolucije i programske povelje Udruge.
- Raspravlja i prihvaća izvješća o radu svih tijela Udruge.
- Usvaja plan rada i financijski plan za narednu godinu i odobrava godišnje financijsko izvješće za prethodnu godinu.
- Odlučuje o promjeni imena ili znaka Udruge.
- Odlučuje o pristupu u međunarodne udruge.
- Odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti te gospodarskih djelatnosti Udruge.
- Odlučuje o prestanku djelovanja i raspodjeli imovine Udruge.
- Odlučuje o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela Udruge.
2) Skupština izabire i razrješava:
- Predsjednika Udruge
- Na prijedlog predsjednika verificira članove Upravnog odbora
- Članove Nadzornog odbora
- Članove Suda časti.
ODLUČIVANJE
Člana 28.
1) Skupština odlučuje glasovima nazočnih ponopravnih članova Udruge.
2) Skupština donosi pravnovaljane odluke i zaključke natpolovičnom većinom nazočnih punopravnih članova Udruge (50 % +1).
GLASOVANJE
Članak 29.
1) Na Skupštini je glasovanje javno ako Skupština ne odluči drukčije.
2) Članovi Upravnog odbora i Nadzornog odbora ne mogu glasovati kada se odlučuje o njihovom razrješenju ili o pitanjima koja se odnose na njihovo djelovanje.
Članak 30.
Način saziva i rada Skupštine propisuje se Poslovnikom o radu Skupštine.
IZVANREDNA SKUPŠTINA
Članak 31.
1) Izvanrednu sjednicu Skupštine saziva predsjednik Udruge prema potrebi ili na temelju:
- Pismenog zahtijeva 1/3 članova Udruge.
- Odluke Nadzornog odbora udruge.
2) Odluka predlagatelja o sazivanju izvanredne Skupštine treba sadržavati prijedlog dnevnog reda, dan sat, i mjesto i održavanja sjednice.
3) Predsjednik Udruge dužan je u roku od 30 dana od primitka pismenog zahtjeva iz stavka 1. točke 1 i 2 ovoga članka sazvati izvanrednu sjednicu.
4) U slučaju ne postupanja iz stavka 3. ovoga članka, istekom roka izvanrednu sjednicu Skupštine saziva tijelo koje je donijelo odluku.
UPRAVNI ODBOR UDRUGE
Članak 32.
1) Upravni odbor najviše je izvršno tijelo koje upravljanja Udrugom između dvije Skupštine.
2) Upravni odbor broji 11 članova, a sačinjava ga predsjednik udruge, predsjednici Podružnica te izabrani članovi.
3) Članove Upravnog odbora bira Skupština na prijedlog predsjednika Udruge kao mandatara koji je dužan voditi brigu o proporcionalnoj zastupljenosti po postrojbama.
4) Upravni odbor čine:
– predsjednik
– 3 (tri) dopredsjednika
– tajnik
_ rizničar
– 5. (pet) članova
5) Članovi Upravnog odbora biraju se na 4 godine i mogu biti ponovo birani na još jedan mandat.
6) Upravni odbor za svoj rad odgovoran je Skupštini Udruge.
Članak 33.
1) Zajednička sjednica novoizabranog i prethodnog Upravnog odbora u cilju primopredaje dužnosti mora se održati u roku od sedam (7) dana nakon izbora.
2) O primopredaji se vodi zapisnik koji potpisuju svi članovi novog i prethodnog Upravnog odbora.
3) Odgovornost članova prethodnog Upravnog odbora prestaje tek izvršenom primopredajom Upravnog odbora.
Članak 34.
1) U koliko se broj članova Upravnog odbora smanji iz bilo kojeg razloga, do najviše 3. (tri) člana, Upravni odbor može kooptirati nove članove s tim da prva Skupština potvrđuje izbor.
2) Mandat kooptiranih ili novoizabranih članova Upravnog odbora traje do isteka mandata članova Odbora u koji su mandat izabrani.
ZADAĆE I OVLASTI UPRAVNOG ODBORA
Članak 35.
Upravni odbor Udruge:
1) Provodi odluke i zaključke Skupštine.
2) Provodi i brine o provedbi Statuta, Pravilnika i ostalih akata Udruge.
3) Brine o provedbi svih donesenih odluka glede ostvarivanja ciljeva Udruge
4) Upravlja imovinom Udruge kao dobar gospodar i brine o pravilnom korištenju sredstava.
5) Utvrđuje prijedlog Statuta, Pravilnika i ostale opće akte te njihove izmjene i dopune.
6) Donosi odluke u skladu sa Statutom Udruge.
7) Donosi plan aktivnosti Udruge.
8) Skupštini podnosi izvješće o svom radu i financijskom poslovanju.
9) Imenuje povjerenstva i komisije, određuje im sastav, zadaće i rokove izvršenja.
10) Odlučuje o prijemu i prestanku članstva u Udruzi.
11) Utvrđuje visinu akontaciju članarine i drugih obaveza članova spram Udruge.
12) Imenuje i razrješava dužnosti dopredsjednike, tajnika i rizničara.
13) Predlaže zaslužne članove za dodjelu odlikovanja, priznanja, nagrada ili zahvalnica.
14) Osigurava sve uvjete za obavljanje administrativno – tehničkih i organizacijskih zadaća
SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA
Članak 36.
1) Upravni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
2) Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
3) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik udruge koji rukovodi radom istog.
4) Sjednice Upravnog odbora sazivaju se pismeno ili telefonom najmanje 2 dana ranije.
Članak 37.
1) Upravni odbor može punovažno odlučivati i donositi zaključke ako je na sjednicama nazočno najmanje 6 (šest) članova.
2) Odluke i zaključci donose se većinom glasova nazočnih članova.
3) Glasovanje je u pravilu javno.
Članak 38.
1) O sjednicama Upravnog odbora vodi se zapisnik kojega vodi tajnik ili član kojega odredi Upravni odbor.
2) Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora čuvaju se kao dokument trajne vrijednosti u pismohranu Udruge.
PREDSJEDNIK
Članak 39.
1) Predsjednika Udruge bira Skupština između svojih punopravnih članova.
2) Predsjednik se bira na 4. godine uz mogućnost ponovnog izbora na još jedan mandat.
3) Predsjednik Udruge predstavlja i zastupa Udrugu, odgovara za njen rad, te osigurava redovito djelovanje tijela Udruge.
4) Predsjednik Udruge po svom položaju je predsjednik Upravnog odbora.
ZADAĆE I OVLASTI PREDSJEDNIKA
Članak 40.
Predsjednik udruge:
1) Brine o provedbi odluka Skupštine i Upravnog odbora.
2) Saziva i vodi sjednice Upravnog odbora.
3) Izrađuje plan aktivnosti Udruge.
4) Brine o korištenju imovine Udruge.
5) Rukovodi obradom administrativnih, tehničkih i organizacijskih zadaća u Udruzi.
6) Podnosi redovita izvješća o radu Upravnog odbora Skupštini udruge.
7) Brine se o upoznavanju javnosti s radom Skupštine i njezinih tijela
8) Sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Udruge.
9) Dostavlja zapisnike sa redovne sjednice skupštine Udruge nadležnom uredu Državne uprave koji vodi registar udruga.
10) Obavlja i druge poslove vezane za ispunjenje ciljeva Udruge.
Članak 41.
Predsjednik Udruge za svoj rad odgovoran je Skupštini.
DOPREDSJEDNICI
Članak 42.
1) Tri dopredsjednika Udruge bira i imenuje Upravni odbor na prvoj sjednici nakon izbora.
2) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Udruge, mogu u svim poslovima zamjenjivati tajnik i prvi dopredsjednik Udruge.
TAJNIK
Članak 43.
1) Tajnik je stručna osoba koja osigurava pravilan i pravodoban rad svih tijela Udruge.
2) Tajnik Udruge bira se na 4. godine i može biti ponovno izabran.
3) Tajnika bira Upravni odbor između svojih članova na prvoj sjednici nakon izbora.
4) Tajnik za svoj rad odgovara Upravnom odboru i predsjedniku Udruge.
Članak 44.
Dužnosti tajnika
1) Zastupa udrugu i vodi popis članova udruge u registru članova.
2) Neposredno vodi poslovne knjige Udruge, obavlja administrativne i tehničke poslove, vodi brigu o arhivi i Registru članova.
3) Pripremati radne materijale za sjednice svih tijela Udruge.
4) Kontaktirati s državnim, gospodarstvenim, političkim i vjerskim subjektima te drugim udrugama sa sličnim programima djelovanja.
5) Inicira informativnu, kulturnu i športsku djelatnost Udruge.
6) Priprema i predlaže opće normativne akte Udruge.
Članak 45.
Tajnik može obavljati zadaće rizničara ako takvu odluku donese Upravni odbor.
Članak 46.
Odlukom Upravnog odbora s tajnikom se može zasnovati ugovorni odnos poradi profesionalnog vođenja predviđenih poslova.
RIZNIČAR
Članak 47.
1) Rizničara Udruge bira Upravni odbor iz redova članova Upravnog odbora na prvoj sjednici nakon izbora.
2) Rizničar Udruge bira se na 4. godine i može biti ponovno izabran.
3) Rizničar za svoj rad odgovara Upravnom odboru i predsjedniku Udruge.
4) Rizničar obavlja poslove u svezi s materijalnim i financijskim poslovanjem Udruge, a u skladu sa važećim propisima o vođenju financijskog poslovanja neprofitnih udruga.
5) Rizničar vodi propisane poslovne knjige i ostale financijske dokumente.
Članak 48.
Odlukom Upravnog odbora može se cjelokupno materijalno i financijsko poslovanje povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi koja se profesionalno bavi pružanjem usluga vođenja materijalno – financijskog poslovanja.
NADZORNI ODBOR
Članak 49.
1) Nadzorno tijelo Udruge je Nadzorni odbor.
2) Nadzorni odbor sastoji se od pet. (5) članova koje bira Skupština Udruge.
3) Članovi Nadzornog odbora na prvoj sjednici između sebe biraju predsjednika.
4) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine.
5) Na upražnjeno mjesto člana Nadzornog odbora koptira se novi član,a istog verificira Skupština na prvom zasjedanju.
6) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi ostalih tijela Udruge.
Članak 50.
Zadaće Nadzornog odbora:
1) Nadzire primjenu odredaba Statuta i drugih općih akata Udruge.
2) Nadzire financijsko i materijalno – poslovanje Udruge.
Članak 51.
1) Nadzorni odbor dužan je upozoriti na propuste u primjeni odredaba Statuta te na nezakonito i nenamjensko trošenje sredstava.
2) Nadzorni odbor dužan je prema potrebi, a najmanje jednom godišnje, pregledati materijalno – financijsko poslovanje Udruge.
3) O svom radu Nadzorni odbor izvješćuje Skupštinu najmanje jednom godišnje.
4) Nadzorni odbor ima pravo uvida u dokumentaciju i druge podatke što ih zatraži za izvršenje zadataka utvrđenih člankom 50. Statuta.
5) Nadzorni odbor može bez najave,a u skladu sa vlastitom prosudbom obaviti nadzor bilo kojeg tijela Udruge.
Članak 52.
1) Sjednice Nadzornog odbora održavaju se prema potrebi.
2) Sjednicu Nadzornog odbora saziva njegov predsjednik sam ili na pismeni zahtjev: predsjednika Udruge, Upravnog odbora ili 1/3 (trećine) članova Udruge ili na zahtjev natpolovične većine članova Nadzornog odbora.
3) Sjednica Nadzornog odbora je pravovaljana u koliko je istoj nazočno najmanje tri člana Nadzornog odbora.
4) Nadzorni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova Nadzornog odbora.
SUD ČASTI
Članak 53.
Sud časti je tijelo Udruge koje vodi stegovni postupak i izriče stegovne mjere zbog članskih povreda predviđenih Statutom i drugim općim aktima Udruge.
Članak 54.
1) Sud čast broji pet (5) članova.
2) Članovi Suda časti na prvoj sjednici nakon izbora između sebe biraju predsjednika.
3) Mandat članova Suda čast traje četiri godine.
4) Na upražnjeno mjesto člana suda časti koptira se novi član,a Skupština ga verificira na prvoj sjednici.
5) Članovi Suda časti ne mogu istodobno biti članovi Upravnog ili Nadzornog odbora.
Članak 55.
1) Sud časti održava sjednice prema potrebi, sukladno odredbama Pravilnika o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti.
2) Raspravu zakazuje predsjednik Suda časti.
3) Na raspravi se vodi zapisnik.
4) Stegovni sud donosi pravovaljane odluke ako su na zasjedanju nazočni svi članovi, a presuda se donosi većinom glasova.
Članak 56.
1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka može podnijeti Upravni odbor, Nadzorni odbor ili najmanje 1/10 (jedna desetina) članova Skupštine.
2) Odluka Suda časti obvezujuća je za sve članove Udruge.
3) Odluka Suda časti prvostupanjska je i na istu se može izraziti žalba Skupštini udruge.
Članak 57.
U stegovnom postupku mogu se izreći sljedeće stegovne mjere:
– Opomena
– Isključenje iz Udruge
Članak 58.
1) Protiv Odluke Suda časti za mjeru OPOMENE može se u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalba Upravnom odboru.
2) Upravni odbor dužan je žalbu riješiti u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana dostave žalbe.
3) Odluka Upravnog odbora je konačna.
4) Protiv Odluke Suda časti za mjeru ISKLJUČENJE IZ UDRUGE može se u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalba Skupštini udruge.
5) Skupština je dužna istu riješiti na prvoj sjednici.
6) Odluka Skupštine je konačna.
Članak 59.
Način saziva i rada Suda časti propisuje se Pravilnikom o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti.
VII. OPOZIV
Članak 60.
1) Tijela Udruge mogu biti opozvana i prije isteka mandata ukoliko nisu radila u skladu sa zakonskim propisima i odredbama ovog Statuta.
2) U koliko se razrješuju sva tijela, Skupština tada bira nova sa punim mandatom, a u koliko razrješuje samo pojedine članove tada se biraju novi članovi do isteka mandata u čiji sastav su birani.
Članak 61.
1) Svi članovi izabrani u tijela Udruge za svoj rad odgovaraju Skupštini.
2) Svaki član može zatražiti svoje razrješenje prije isteka vremena na koji je izabran s tim da je dužan obnašati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju.
3) Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.
VIII. PRIZNANJA I NAGRADE
Članak 62.
1) Udruga za rad i postignuće u ostvarivanju ciljeva Udruge može članovima dodijeliti zahvalnice, priznanja ili nagrade.
2) Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" pojedincima, pravnim osobama, i , institucijama koje su pomogle radu Udruge može dodijeliti zahvalnicu, priznanje ili nagradu.
3) Dodjeljuje ih predsjednik Udruge na prijedlog Upravnog odbora Udruge ili drugih radnih tijela Udruge.
4) Uvjete za dodjelu utvrđuje Upravni odbor Udruge Pravilnikom o dodjeli priznanja i nagrada.
IX. IMOVINA I ODGOVORNOST UDRUGE ZA OBAVEZE
Članak 63.
Za svoje obveze Udruga odgovara svojom imovinom u skladu sa Zakonom.
- Članovi Udruge ne odgovaraju za obaveze Udruge.
Članak 64.
1) Imovinu Udruge čine novčana sredstva koja je Udruga stekla obavljanjem njenih dopuštenih djelatnosti,namjenskim sredstvima državnog proračuna i proračuna županija te jedinica lokalne uprave i samouprave, pokretne i nepokretne stvari te druga imovinska prava.
2) Imovinom Udruge može se raspolagati isključivo glede ostvarivanja ciljeva udruge i obavljanja djelatnosti određenih statutom Udruge..
Članak 65.
Udruga stječe imovinu:
1) Uplatom članarine članova Udruge.
2) Doznakama sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna županija,općina i gradova u kojima se nalaze podružnice Udruge.
3) Doznakama temeljem odobrenih projekata iz europskih fondova.
4) Dobrovoljnim prilozima i darivanjem.
5) Obavljanjem njenih dopuštenih djelatnosti.
FINANCIJSKO POSLOVANJE
Članak 66.
Za ostvarivanje ciljeva Udruga može organizirati i provoditi gospodarske djelatnosti s ciljem stjecanja materijalno-financijskih sredstava, a ostvarena dobit u cijelosti će se upotrijebiti za ostvarenje Statutom utvrđenih ciljeva.
- Način materijalno-financijskog poslovanja utvrđuje se općim aktima Udruge.
- Udruga ima svoj žiro-račun.
- Potpisnici na žiro-računu su predsjednik i najmanje jedan dopredsjednik i tajnik Udruge.
- Evidenciju financijskog poslovanja i evidenciju o pokretnoj i nepokretnoj imovini Udruge vodi rizničar – tajnik Udruge.
- Financijsko knjigovodstvo može se povjeriti za to ovlaštenoj osobi.
- Udruga vodi poslovne knjige i sastavlja financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.
- Udruga je dužna za programe i projekte financirane iz javnih izvora najmanje jedanput godišnje izvijestiti davatelje sredstava o svome radu, opsegu, načinu stjecanja i korištenja sredstava. O istome je dužna obavijestiti i širu javnost putem mrežne stranica Udruge ili na drugi odgovarajući način.
Članak 67.
- Prihodi i rashodi Udruge utvrđuju se financijskim planom u kalendarskoj godini.
- Financijski plan za kalendarsku godinu donosi Upravni odbor, a odobrava Skupština.
- Tijekom godine Upravni odbor može vršiti manje izmjene financijskog plana.
- Predsjednik Udruge obvezan je Skupštini podnijeti izvješće o materijalno-financijskom poslovanju za proteklo razdoblje s prikazom tekućeg, odnosno idućeg obračunskog razdoblja.
Članak 68.
Materijalno-financijsko poslovanje Udruge nadzire Nadzorni odbor te o istome podnosi izvješće Skupštini i Upravnom odboru Udruge.
X. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE
Članak 69.
(1) Razlozi za prestanak djelovanja Udruge su:
- odluka Skupštine o prestanku Udruge;
2. pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom ili podjela Udruge razdvajanjem;
3. protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovite sjednice Skupštine, a ona nije održana;
4. pravomoćna odluka nadležnog suda o ukidanju Udruge;
5. pokretanje stečajnog postupka;
6. na zahtjev člana, ako je broj članova Udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje Udruge, a Skupština Udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova.
(2) Odluka Skupštine o prestanku rada Udruge pravovaljana je ako je Skupštini nazočno 2/3 članova Udruge, a da je za odluku glasovalo više od polovice nazočnih članova.
(3) U slučajevima iz stavka 1. točaka 1. i 5. prvog članka po službenoj dužnosti ili na prijedlog predsjednika Udruge likvidator je dužan nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja Udruge u registar udruga u roku od osam dana od donošenja odluke o prestanku Udruge, odnosno o pokretanju stečajnog postupka.
(4) Prestankom Udruge njezina imovina pripada podružnicama udruge,udrugama , ustanovama ili zakladama koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve.
(5) Imovina udruge ne može se dijeliti osnivačima,članovima,zaposlenima,osobama ovlaštenim za zastupanje ili s njima povezanim osobama nego isključivo na način kako je to regulirano člankom 53.Zakona o udrugama.
Članak 70.
- U slučajevima iz članka 96. Ovog Statuta provodi se postupak likvidacije Udruge.
- Nadležni ured donosi rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka koje sadrži razloge za pokretanje postupka, osobno ime likvidatora i način provođenja likvidacijskog postupka te podatke o promjeni naziva udruge, tako da se uz naziv dodaje oznaka „u likvidaciji“, a što mora biti upisano u registar udruga.
- Pokretanjem postupka likvidacije prestaju ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje Udruge.
Likvidator
Članak 71.
Likvidator zastupa Udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje Udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja Udruge iz registra udruga.
Članak 72.
- Likvidator je fizička ili pravna osoba koju imenuje Skupština Udruge na prijedlog predsjednika Udruge .
- Likvidator ne mora biti član udruge, njegova funkcija nije reizborna tj. traje do završetka postupka likvidacije udruge.
Članak 73.
- Likvidator je dužan provesti likvidacijski postupak u roku od 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog postupka.
- U postupku likvidacije likvidator je dužan utvrditi stanje na poslovnom računu Udruge, knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, utvrditi ostalu imovinu Udruge te pribaviti iz službene evidencije Ministarstva financija – Porezne uprave potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja. U slučaju da utvrdi da Udruga ima dugovanja, likvidator je dužan objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema Udruzi u roku od 30 dana od objave poziva, a za eventualna potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova u roku od 30 dana. Preostalu imovinu likvidator će raspodijeliti u skladu s odredbom članka 69. stavke 4.
- Nakon raspodjele preostale imovine, u skladu sa stavkom 4. članka 69., likvidator je dužan u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku.
- U slučaju da likvidator utvrdi kako imovina Udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka o tome obavijestiti nadležni sud radi pokretanja stečajnog postupka.
Skraćeni postupak za prestanak postojanja Udruge
Članak 74.
- Iznimno u slučajevima iz članka 69. stavka 1. točaka 1.,3. i 6. ovog Statuta postupak likvidacije neće se provoditi ako većina svih članova Upravnog odbora Udruge da izjavu pred javnim bilježnikom da Udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze Udruge i da je preostala imovina Udruge raspodijeljena u skladu s odredbama članka 69. stavka 4.
- Zahtjev za upis prestanka postojanja Udruge po skraćenom postupku nadležnom uredu podnosi predsjednik Udruge, odnosno jedan od članova Upravnog odbora.
- U slučajevima iz stavka 1. Ovog članka članovi Udruge koji su dali izjavu solidarno odgovaraju za obveze Udruge pet godina od dana brisanja Udruge iz registra udruga.
XI. RJEŠAVANJE SPOROVA I SUKOBA INTERESA
Članak 75.
- Ako između članova Udruge dođe do spora koji je vezan uz djelovanje Udruge, članovi će taj spor nastojati riješiti sporazumno. Ako u tome ne uspiju, Upravni odbor ima ulogu rješavanja spora, pod uvjetom da se radi o pravima članova kojima oni mogu slobodno raspolagati.
- Sukobom interesa u Udruzi smatra se situacija kad članovi Udruge i njezinih tijela tijekom obavljanja svojih dužnosti u Udruzi dođu u situaciju da svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduju sebi ili sebi bliskim osobama, a nauštrb interesa drugih članova Udruge.
- O svakom sukobu interesa odlučuje Upravni odbor.
- U slučaju da Upravni odbor ne može riješiti spor ili sukob interesa, o istom odlučuje Skupština na izvanrednoj sjednici koju saziva Upravni odbor u roku od 15 dana nakon zaključka da Upravni odbor ne može riješiti spor ili sukob interesa.
XII. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI UDRUGE
Članak 76.
1) Statut Udruge osnovni je opći akt Udruge.
2) Svi ostali opći akti Udruge moraju biti usklađeni s odredbama Statuta
3) Odredbe akata Udruge koje su u suprotnosti s odredbama Statuta ne mogu se primjenjivati.
Članak 77.
1) Prijedlog Statuta utvrđuje Upravni odbor i upućuje Skupštini na raspravu i usvajanje.
2) Statut se smatra usvojenim kada ga prihvati natpolovična većina nazočnih članova sukladno članku 28. statuta..
Članak 78.
1) Izmjene i dopune Statuta Udruge donose se prema postupku za donošenje Statuta.
2) Postupak za izmjenu i dopunu Statuta pokreće Upravni odbor ili 50 % članova.
3) Odredbe Statuta tumači Upravni odbor udruge.
Članak 79.
1) Ostale opće akte u skladu s odredbama Statuta donosi Upravni odbor.
2) Udruga za svoj rad koristi slijedeće opće akte:
- Poslovnik o radu Skupštine
- Pravilnik o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti.
- I druge opće akte.
3) Tumačenje odredaba Pravilnika i Poslovnika daje Upravni odbor.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 80.
Ustroj Udruge i donošenje općih akata Udruge uskladit će se s odredbama ovog Statuta najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
Članak 81.
Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, na sjednici Skupštine 22. kolovoza 2015. godine.
Članak82.
Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut donesen na osnivačkoj sjednici Skupštine Udruge održanoj 13.studenog 2007.godine.
U Gospiću 22.kolovoza 2015.godine.
Predsjednik
Udruge ratnih veterana9.gardijske brigade“VUKOVI“
Milan Franić
POVJESNICA
Uvod
01. studenog 1992. godine službeno je formirana 6. gardijska brigada, kasnije 9. gardijska brigada. Za zapovjednika je imenovan pukovnik Mirko Norac, dotadašnji zapovjednik 118. brigade HV.
Osnovicu postrojbe činili su vojnici, dočasnici i časnici 118. i 133. brigade HV. Odmah po osnutku brigadu su čekale teške zadaće, jer su tijekom zime 1992/93 četničke provokacije I napadi manjih razmjera bili dio svakodnevice. Usprkos slabim uvjetima života i rada (pomanjkanje opreme koje se tada osjetilo u svim postrojbama HV-a), 9.gbr. se odmah po osnutku predstavila kao respektabilna postrojba, na koju se Hrvatska može uvijek s pravom osloniti.
Formiranje postrojbi HV-a na području općine Gospić
Ratna uvertira na području Like, koju su četnici pomno pripremali, nije se razlikovala od njihovih zlodjela kojima su bili obilježeni ljetni dani 1991. godine: upadi u hrvatska sela, nevine žrtve, prepoznatljiva ikonografija njihovih skupova, mržnja prema svemu što je hrvatsko, i si.
Kada su 05. kolovoza 1991. godine bez ikakvog povoda iz Lovinca odveli 5 civila i nakon zlostavljanja ih streljali, i najvećim je optimistima postalo jasno da nikakva tzv. JNA, niti Jugoslavija, neće spriječiti rat I agresiju na Hrvatsku. Obrazloženje za ovo kao i ostala zlodjela počinjena tih dana po cijeloj Hrvatskoj, beogradski su mediji pripisali navodnoj bojazni Srba od genocidnih Hrvata. Čak niti podatak da je jedna od lovinačkih žrtava bila stanja od 70 godina, nije bio dovoljno jasan pokazatelj da su Srbi u Hrvatskoj prešli granice razuma.
Plan četnika bio je vrlo jasan I jednostavan: slomi li se kralježnica Hrvatske - Lika, lako će biti zauzeti Dalmaciju, i sjevernije do Rijeke. Nakon podjele oružja u pravoslavnim selima općine Gospić, valjalo je samo čekati povoljan trenutak i prema planu, zauzeti Liku za 3 dana.
Koliko se otišlo daleko u planiranju govori podatak da su četnici već bili odredili policajce, predsjednike općina, direktore. Da bi se spriječio takav tijek planiranih događaja, od strane vrhovništva RH dolazi zapovijed da se formiraju oružane postrojbe od dragovoljaca. Tako se 25. kolovoza 1991. godine na tržnici pokraj Gospića okuplja mnoštvo Hrvata, da pozdravi pripadnike 25. satnije koji su se tada prvi put službeno postrojili.
Po prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti stvara se Hrvatska vojska. Iako bez oznaka, bez odora, sa manjom količinom lakog pješačkog naoružanja, 25. satnija postaje stup stvaranja HV-a na području Gospića. Treba napomenuti da su tadašnji zapovjednici mahom danas visoki časnici HV-a, koji su se dokazali tijekom domovinskog rata.
Satnija ima prvi veći okršaj s neprijateljem 28. kolovoza 1991. godine kada na Perušić padaju prve mine i kreće preko Ličkog Osika prvi topničko - pješački napad koji je uspješno odbijen.
Nakon toga uspjeha, kod neprijatelja je stvorena velika pomutnja, tako da su po njihovim pričama protiv sebe imali tisuće specijalaca, konvoje oružja i slično. Ove su dezinformacije svakako koristile mladoj Hrvatskoj vojsci, međutim iste je trebalo materijalno potkrijepiti, tako da bi bile uvjerljivije. Izrađuje se prvi minobacač u Perušiću, ali su mine bile prevelike, pa su se smanjivale na tokarskom stroju za 2 mm. Iako su prva ispaljivanja bila neprecizna, imala su jak psihološki učinak na neprijatelja.
Poslije toga, neprijatelj namjerava slomiti ovaj dio Hrvatske, te padaju prve mine na Gospić. Sva ta događanja jasno su ukazivala na vrijeme koje dolazi: poginuli, ranjeni, kuće u plamenu, raskopane ulice. U vrijeme kada je malobrojnoj policiji i slabo naoružanoj 25. satniji bilo najteže, u Gospić, pomalo otpisani grad, stižu prve skupine dragovoljaca iz ostalih dijelova RH - Senjani, Riječani, skupine iz ratom nezahvaćenih područja koji su shvatili da se Hrvatska brani i u Gospiću. Među njima bili su: današnji general-bojnik Mirko Norac, Šmuk, braća Orešković, Tomislav Merčep, Filipović, Miro Laco, Davor i Branko Škara, i drugi kojima nisu trebali mobilizacijski pozivi.
Već 02. rujna 1991. godine formiran je operativni stožer za Liku, a od svih pridošlih i postojećih postrojbi 04. rujna formira se 118. brigada HV. Koliko je ova postrojba bila važna u vojnom, toliko je značila pučanstvu i u psihološkom smislu.
U vrijeme kad se u Bilaj (mjesto udaljeno od Gospića 2 km u smjeru Gračaca) nije moglo gotovo nikako doći, nazočnost vojnika 118. brigade bila je jamac da Gospić, Perušić i okolna mjesta ne mogu i neće pasti.
Prvim zapovijednikom 118. brigade imenovan je tada 24-godišnji Mirko Norac, koji na toj dužnosti ostaje do osnutka 6. gbr., odnosno 9. gbr.
Pripadnici i zapovjedništvo 118. brigade rano je shvatilo da se sa tzv. JNA nema što pregovarati, pa se donosi odluka o zauzimanju vojarni radi opskrbe naoružanjem, a ujedno se otklanja opasnost od napada sa dvije strane na Gospić.
Prva je "pala" vojarna u Perušiću 14.09.1991. godine, potom Podoštra i Pazariška, a onda i najveća vojarna u centru grada koja je najviše ugrožavala Gospić.
Dani koji su dolazili bili su najteži: otvoreni pješadijski napadi iz Jasikovca, silovite borbe na Alarovom brdu. Neprekidni napadi su odbijeni uz velike gubitke na strani neprijatelja, te su stvoreni uvjeti za oslobađanje žitelja Bilaja iz četničkog obruča.
"Bogorodičina Palanka", kako se po četničkom vojvodi Šešelju trebao zvati Gospić i koji se po njihovim zamislima trebao nalaziti u Velikoj Srbiji, uspio se obraniti, a četnike protjerati na pozicije koje se nisu mijenjale do akcije "Medački džep".
Potpisivanjem 'Sarajevskog primirja"rat se smirio, stigle su "plave kacige", ali su bile neučinkovite. Vrhovništvo RH je uvidjelo da se bez vojnih akcija neće osloboditi teritorij RH, pa je tijekom 1992. godine odlučeno da se formiraju profesionalne postrojbe HV koje će biti okosnica obrane i napadnih djelovanja HV.
Tijekom rujna 1992. godine počinje priprema ustroja 6. gardijske brigade - "Vukovi", koja se službeno formira dana 01.11.1992. god., po zapovijedi ministra obrane RH. Zapovjednik postaje pukovnik Mirko Norac, a njegov zamjenik Milan Čanić - Bićo.
Brigada je od osnivanja stalno na prvoj crti bojišnice, dugoj gotovo 50 km, zajedno s pričuvnim postrojbama, 118. i 133. brigadom HV.
Prvo veće iskušenje brigada je imala u operaciji "Maslenica" u siječnju 1993. godine. Bez gubitaka, u kratkom vremenskom roku, ovladava područjem Rovanjska - Jesenice i Tulovim gredama. Za uspjehe u toj akciji brigada je pohvaljena od generala-zbora Janka Bobetka.
Po povratku u Gospić brigada nastavlja sa usavršavanjem i pripremanjem za ono što je uslijedilo u operaciji "Medački džep" kada je otklonjena izravna opasnost za Gospić i okolinu od stalnih četničkih napada iz smjera Divosela. Brigada je kao nositelj glavnog udara, sa pridodanim postrojbama na bokovima - 133. dp i SJP MUP-a, uspjela u svega 24 sata, dana 09.09.1993. godine ovladati prostorom Divosela, te dijelom pod Velebitom do područja Medka. Iako se brigada morala povući iz tog dijela na osnovi sporazuma sa UN-om, taj prostor do "Oluje" više nije predstavljao izravnu opasnost za Gospić i okolicu.
Nakon uspješno izvršene zadaće brigada se vraća stalnim zadaćama do proljeća 1994. godine, kada četnici iz smjera Ljubova ovladavaju kotom "Repetitor" koju su do tada branile postrojbe 150. dp iz Zagreba. Po dobivenoj zadaći 9. gbr. prelazi u silovit protuudar, u borbama koje su trajale oko 6 sati uspijeva odbaciti neprijatelja na njegove polazne položaje, na noseći mu velike gubitke u ljudstvu I tehnici. Neprijateljske snage su bile doslovno razbacane, ali se dalje nije išlo jer je zapovijed bila da se na dostignutu crtu postave promatrači UN-a sa zadaćom razdvajanja zaraćenih strana, međutim kasnije se shvatilo da isti pokušavaju utvrditi granicu tzv. Krajine.
Tijekom ožujka 1995. godine u 9. gbr priključuje se tadašnja 84. gardijska bojna - "Termiti", koja postaje 2.pb 9. gbr. Isti su u tom trenutku držali položaje na Velebitu, do sudjelovanja u operaciji "Ljeto-95" t/jekom srpnja 1995. godine. U toj akciji su se iskazali uništivši oklopnu postrojbu neprijatelja, nanoseći velike gubitke u ljudstvu i tehnici.
Tijekom operacije "Oluja"9. gbr. glavninom snaga djeluje na 2. pravcu: smjerom Perušička Kosa -Ljubovo - Bunić - Podlapača - Udbina - Donji Lapac -granica sa BiH, dok 2.pb djeluje na pravcu Velebit -Gračac - Srb - granica sa BiH.
Tijekom izvršavanja te zadaće pripadnici postrojbe pred sobom su imali izuzetno težak zadatak, jer je neprijatelj snažno utvrdio područje Ljubova bunkerima i minama.
Uz sve to, njihova obrana je pukla već prvog dana naših napada. Stvorili smo preduvjet za daljnje napredovanje koje smo okončali 07.08.1995. godine, izlaskom na granicu sa BiH kod Donjeg Lapca.
Po povratku sa bojnih djelovanja do danas, brigada se stalno usavršava, te je uvijek spremna izvršiti pred nju postavljene zadaće.
Na putu stvaranja RH, kroz našu postrojbu prošlo je oko 8000 pripadnika. Najvrijednije što su mogli položiti za svoju domovinu, svoje živote, dalo je 56 pripadnika, a oko 150 ih je ranjeno. Naša je trajna zadaća da skrbimo o njihovim obiteljima i našim ranjenicima.
Mi koji smo ostali iza njih spremni smo po potrebi učiniti isto, ukoliko za to bude potrebe.
"PRIMUSINTER PARES!"
RATNI PUT
9. gardijska brigada - "Vukovi" ustrojena je iz postrojbi koje su tijekom 1991. -1992. godine branile Liku i zaustavile neprijateljsko nadiranje prema središtu Hrvatske. To su bile 118. i 133. brigada HV i dio gardista iz ostalih dijelova RH.
Brigada je službeno utemeljena 01. studenog 1992. godine, kao 6. gardijska brigada. Prvi zapovjednik bio je general-bojnik Mirko Norac, današnji zapovijednik II. ZP OS RH Đakovo.
Nedugo po osnutku brigadu su čekale teške zadaće. Zapravo, tri mjeseca po formiranju postrojbe uslijedila je akcija "Maslenica", gdje je 9. gardijska brigada svojim uspješnim djelovanjem na pravcu Rovanjska - Jesenice - Tulove Grede, slomila otpor neprijatelja u rekordnom vremenu, što je najznačajnije bez gubitaka, ali nanoseći velike gubitke neprijatelju u ljudstvu i tehnici. Neprijatelj se uvjerio da mu se na ovom prostoru suprotstavila respektabilna vojna sila, koju više nije smio podcijenit. Za uspješno obavljenu zadaću tijekom akcije "Maslenica" general-zbora Janko Bobetko posebno pohvaljuje OKB 9.gbr., kao i cijelu brigadu na čelu sa zapovjednikom.
Po povratku u Liku, brigadu očekuju svakodnevni sukobi sa četnicima na crti bojišnice od Otočca do Gospića duge gotovo 50 km. Od skupine dragovoljaca
9.gbr. narasta u modernu postrojbu osposobljenu za Izvršavanje najsloženijih zadaća.
To se ubrzo pokazalo u akciji "Medački džep" 09.09.1993. godine, kada je u svega nekoliko sati skršen otpor četnika u potezu od s.Divosela do s.Medka, dubine oko 7 km. 9.gbr. u ovoj akciji bila je nositelj glavnog udara uz pomoć 133. brigade HV i SJP MUP-a. Osim vojnog značaja, akcija "Medački džep" imala je psihološki utjecaj u tzv. Krajini koja se poslije toga više nije mogla oporaviti.
Novo bojno djelovanje za postrojbu uslijedilo je 05. ožujka 1994. godine kada su četnici napali i zauzeli dominantnu kotu zvanu Repetitor na planinskom masivu Ljubovo i time otvorili mogućnost za daljnje napredovanje Ličkim poljem. Tada je u pomoć pričuvnim brigadama, koje su osiguravale crtu bojišnice, upućena 9.gbr. Poslije silovite bitke, zbog velikih gubitaka neprijatelj je bio prisiljen napustili zauzeto područje.
Po zapovijedi Ministra obrane gospodina Gojka Šuška, 84. gardijska bojna - "Termiti", 09. ožujka 1995.g. prelazi u ustrojbenu strukturu 9.gbr., te preuzima naziv 2.pb 9.gbr. Ova postrojba drži crtu obrane na Velebitu, a 25.07.1995. godine sudjeluje u operaciji "Ljeto-95" za koju dobiva pismenu pohvalu od Vrhovnika OS RH i Načelnika GS OS RH.
Najveći ispit 9.gbr. bila je akcija "Oluja", sa zadaćom zauzimanja strateški važnog položaja Ljubovo i daljnje napredovanje prema državnoj granici. Zauzeti Ljubovo značilo je slomiti tzv. Krajinu, taj masiv bio je okosnica neprijatelja i simbol njihove državnosti. Iako je naišla na jak otpor neprijatelja, 9.gbr. je uspjela ovladati Ljubovom, izbiti na komunikaciju Lički Osik -Bunić, te ostvariti daljnje napredovanje preko Bunića i Udbine ka državnoj granici. Istovremeno, složen pravac bojnog djelovanja imala je 2.pb 9.gbr koja je po ovladavanju neprijateljskih položaja na Velebitu izmještena na području Gračaca, gdje je nastavila bojna djelovanja preko Srba u pravcu državne granice sa BiH.
Nakon akcije "Oluja"postrojbe 9.gbr. dobivaju zadaće na osiguranju državne granice na samom jugu RH.
Tijekom njenog postojanja kroz postrojbu je prošlo oko 8000 pripadnika. Nažalost, 56 pripadnika položilo je svoj život na oltar Domovine, a preko 150 je ranjeno.
9.gbr. ne treba pisca povijesti, njezini su je pripadnici sami pisali, u nju su utkali sami sebe i time dokazali da im je mjesto među najboljima.
PRIMUS INTER PARES!