Na prijevoju Ljubovo otvoreno spomen obilježje hrvatskim braniteljima postrojbi Zbornog područja Gospić poginulim u VRO "OLUJA"

05 Kol 2018

Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović u subotu je na Ljubovu nazočila otkrivanju Spomen obilježja za poginule branitelje u operaciji ‘Oluja’ Zbornog područja Gospić.

Nazočnima se na svečanosti prvi obratio gradonačelnik Karlo Starčević, istaknuo je da mislimo na sve sudionike Oluje, pogotovo na poginule branitelje. “Ovdje na Ljubovu svoje živote za Hrvatsku ostavljali su najbolji hrvatski sinovi kroz minula stoljeća. Ljubovo je simbol hrvatske slobode i državnosti“- kaže Starčević i dodaje da je ovaj spomenik, svjetionik slobode, koji upozorava na to da je sloboda nedjeljiva.

Župan Darko Milinović poručio je da nitko nema pravo dirati u temelje hrvatske državotvornosti koji su armirani suzom hrvatske žene i majke, hrvatskog djeteta. “Nećemo dati da nam itko, ma kako se zvao, ili iz Hrvatske ili iz Srbije omalovažava najveći uspjeh hrvatskog naroda, a to je najveća i najponosnija Oluja“- kaže Milinović. 

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je da je Ljubovo u Domovinskom  ratu imalo izniman značaj. Spomenik Pobjednik, kaže Medved, dostojanstveno je davanje počasti uoči velikog nacionalnog blagdana. “S tugom za našim poginulima i s ponosom zbog slobode zajedno smo danas u Lici koja je domovini podarila brojne velikane, u ovom divnom kraju hrabrih i marljivih ljudi čije su zasluge i žrtve ugrađene u domovinski rat i u suverenu i suvremenu RH“- rekao je Medved i dodao da se ovim spomenikom izražava zahvalnost svima koji su položili svoje živote u obrani domovine.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je da ovim spomenikom častimo uspomenu branitelja s ponosom i zahvalnošću. “Domovinski rat naša je temeljna vrijednost. On je omogućio očuvati i slobodno izražavati svoj nacionalni i državni identitet, sva obilježja i vrijednosti“- kaže predsjednica i dodaje da je čuvanje uspomena i vrijednosti domovinskog rata važno ne samo radi sjećanja na branitelje i žrtve i obilježavanja ratnih događaja i pobjeda, već i zbog očuvanja nacionalnih i državnih vrijednosti. Dvije osobe kojih se svi danas prisjećaju jesu i ministar obrane Gojko Šušak i naravno prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Osobitu zahvalnost predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je inicijatorima podizanja ovog spomenika „Udruzi ratnih veterana 9. Gardijske brigade – Vukovi“, „Klubu branitelja 118. ZNG brigade Gospić“, ali i svim drugim braniteljskim udrugama s područja Ličko-senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije.

„Ovo spomen-obilježje, na ovom prekrasnom planinskom prijevoju, s pravom nosi ime ‘Pobjednik’, jer je ono uspomena na sve poginule pripadnike pobjedničke Hrvatske vojske u pobjedničkoj vojno-redarstvenoj operaciji Oluja “, kazala je hrvatska predsjednica.

Posebno je istaknula Primorsko-goransku i Istarsku županiju, koje su unatoč udaljenosti od bojišnice dale doprinos pobjedi, a zahvalila je i Ministarstvu hrvatskih branitelja, županijama, gradovima i općinama te svim domoljubima koji su pomogli izgradnju ovoga velebnog spomenika, kao i njegovu autoru Josipu Cvrtili.

„Svatko od vas dao je najbolje i najviše što je mogao dati u Domovinskom ratu, ali među vama itekako ima još mnogo onih koji pridonosite i možete pridonositi izgradnji bolje i naprednije Hrvatske. No Vaši poginuli suborci, kojima u čast podižemo ovaj spomenik, ujedno su naša obveza za budućnost“, poručila je Predsjednica.

Četvero djece poginulih branitelja Nikolina Jelača, Nikola Vrban, Silvija Turčić i Josip Šavar koji su zajedno s predsjednicom otkrili Pobjednika, smatraju spomenik predivnim i onakvim kakav i treba biti da pokaže  branitelja nakon pobjede. Njihovi očevi poginuli su u Oluji, nedostaju im, tužni su, ali i ponosni jer su njihove očevi dali svoj život za slobodnu Hrvatsku.

U sklopu svečanosti Joso Butorac izveo je nacionalnu himnu, Ante Nadomir Tadić Šutra kazivao je jednu svoju pjesmu nastalu na sinjskom ratištu, a posebno je emotivan bio trenutak kada je voditeljica programa Martina Nikšić pročitala imena svih branitelja poginulih u Oluji.

Otkrivanju spomen obilježja na Ljubovu nazočile su obitelji poginulih branitelja, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Marijan Kustić, izaslanik ministra obrane brigadir Ivica Devčić, izaslanik ministra unutarnjih poslova umirovljeni general pukovnik Mladen Markač, izaslanik obrane Republike Češke i zastupnik Veleposlanstva Republike Češke brigadir Karel Nejedly, izaslanik Glavnog stožera OS RH brigadir Ivan Hodak, ratni zapovjednici i vojnici postrojbi koje su sudjelovali u VRA Oluja u Zbornom području Gospić te zapovjednik ZP Gospić Mirko Norac, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, gradonačelnici i načelnici Primorsko goranske, Istarske, Zadarske i Ličko senjske županije te Grada Zagreba,  Blagoslov i molitvu za poginule branitelje održao je vojni kapelan Ivan Blaževac.

Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade “Vukovi“ zahvaljuje svima koji su nam se pridružili na jučerašnjoj svečanosti i upućuje posebnu zahvalu svim koji su pomogli u sufinanciranju i izgradnji spomen obilježja ili na bilo koji drugi način dali svoj doprinos ovom projektu.

Foto: Lika Oniline

POVJESNICA

ZBORNO PODRUČJE GOSPIĆ U VOJNO REDARSTVENOJ OPERACIJI OLUJA

Četvrtog kolovoza 1995.g u  5 sati ujutro započela je najveća operacija HV u Domovinskom ratu vojno-redarstvena operacija Oluja. Napadne aktivnosti započele su u zonama odgovornosti pet zbornih područja – Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radiorelejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Hrvatske snage krenule su u prodor iz 30 pravaca ovladavajući golemim prostorom i dovodeći neprijatelja u polu okruženje ili okruženje.

Zadaća Zbornog područja Gospić bila je razbiti 15. lički korpus SVK i spojiti se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Korenička Kapela – Tržačka Raštela. Operaciju su izvodile slijedeće postrojbe  ZP Gospić kojima je zapovijedao stožerni brigadir Mirko Norac:

Za provedbu zadaće ZP je ojačano sa specijalnim postrojbama MUP-a iz dvije policijske uprave, dvije brigade HV-a od kojih je jedna bila 1. gardijska brigada Tigrovi pod zapovjedništvom stožernog brigadira Joze Miličevića.

Prvog dana operacije Zborno područje Gospić je napalo na osam pravaca i uspješno je ovladalo dominantnim kotama u zahvatu crte bojišnice, presjeklo dio komunikacijskih pravaca i do kraja dana zauzelo Dabar, veći dio prijevoja Ljubova i ugrozilo Novi Lički Osik.

Petog kolovoza hrvatske snage su nastavile uspješno operaciju, oslobodile Ljubovo i njegovo širo područje, Ličku Jasenicu, Saborsko, Novi Lički Osik i Ostrovicu. Izbile su na prometnicu Plitvička jezera – Slunj i pred Korenicu, a Vrhovine su okružene. Specijalne snage MUP-a ovladale su komunikacijskim čvorištem Gračac. Već drugog dana operacije oslobođen je kraljevski grad Knin, na kninskoj tvrđavi zavijorila je 20-metarska hrvatska zastava, koju su zajednički podigli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade.

Sljedećeg dana, 6. kolovoza Specijalne postrojbe MUP-a ovladale su Malovanom i Bruvnom. Snage ZP Gospić uspješno su nastavile napad na cijeloj fronti i ovladale su crtom s. Mogorić – s. Bjelopolje –Korenica – Plitvički Ljeskovac. Iz sastava Zbornog područja Gospić izišla je 1. gardijska brigada i krenula prema Slunju.

U večernjim satima postignut je spoj sa snagama 5. korpusa ABiH kod Grabovca i Prijeboja. Oslobođena je Korenica, Vrhovine, Plitvička jezera, Cetingrad, Krbava i Udbina, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i Pločanski Klanac.

Sedmog kolovoza 1995.g nastavljeno je napredovanje prema državnoj granici. Dio snaga provodio je čišćenje područja, asanaciju i prikupljanje ratnog plijena. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić u suradnji sa specijalnim postrojbama MUP-a RH oslobodile su Donji Lapac i izbile na državnu granicu, a usput je oslobođen Mazin, Dobroselo i Gornji Lapac. S time je zadaća ZP Gospić bila završena. Oslobođen je cijeli prostor u pojasu Zbornog područja. Specijalne postrojbe MUP-a do 19 sati zauzele su Kulen Vakuf i zaposjele otporne točke u širem području mjesta. Sljedećih dana organizirana je obrana državne granice, čišćenje oslobođenog prostora, a sanirano bojište, prikupljana stoka i izvlačeno oštećeno naoružanje i oprema.

Načelnik GS OSRH Zvonimir Červenko je na širem području Vojnić-Vrginmost-Glina-Kostajnica-Dvor zapovjedio prekid vatre kako bi se 21. kordunski korpus predao. No, to nije učinjeno, pa su djelovanja nastavljena.

Pokraj Topuskog 8.kolovoza 1995.g oko 14 sati provedena je predaja 21. kordunskog korpusa koju je potpisao njegov zapovjednik pukovnik Čedomir Bulat. Ona je značila i kraj operativnog dijela operacije Oluja. Nastavljaju se aktivnosti na slamanju ostatka razbijene neprijateljske vojske i HV ulazi u Srb, a dan poslije i u Vrginmost i Dvor na Uni.

U 18 sati, 85 sati nakon početka operacije, hrvatski ministar obrane Gojko Šušak izjavio je da su sve veće borbene operacije uspješno završene i da Hrvatska vojska kontrolira granicu s BiH.

U operaciji Oluja izravno su sudjelovala sva zborna područja osim Zbornog područja Osijek i Južnog bojišta koji su provodili obrambeni dio operacije. U napadnom dijelu operacije sudjelovalo je pet gardijskih brigada HV, jedan gardijski zdrug, jedna gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 17 brigada HV-a, tri brigade PZO, četiri središnjice za elektronsko djelovanje, dijelovi topničko-raketne brigade, dijelovi protuoklopne topničko raketne brigade, dijelovi inženjerijske brigade, topništvo za potporu i protuoklopnu borbu iz samostalnih divizijuna ekvivalenta dvije brigade, pukovnija veze, cijeli HRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi MUP RH, ukupno 127 tisuća ljudi.

Ukupni gubitci pripadnika OSRH i MUP-a RH u ovoj operaciji su 196 poginulih, 1100 ranjenih, 3 zarobljena, 15 nestalih branitelja.

U operaciji „Oluja“ iz postrojbi Zbornog područja Gospić poginulo je 68 pripadnika vojske i policije i dva pripadnika mirovnih snaga UN-a iz republike Češke što samo po sebi govori o intenzitetu borbenih djelovanja na tom području.

U sedam dana operacije oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Republike Hrvatske.